Sold out

Moj obračun s Poglavnikom

13,14

U zatvoru Udbe, vojskovođa Slavko Kvaternik dovršava pisanje svoje životne ispovijedi koju je započeo pisati još 1942. u Slovačkoj.

Nema na zalihi

SKU: K00126 Kategorije: , Oznaka:
Naslov izvornika: Moj obračun s poglavnikom
Jezik izvornika: hrvatski
Prevoditelj: -
Broj stranica: 268
Godina izdanja: 2020.
Uvez: meki
Format knjige: 135 x 205
ISBN: 978-953-323-687-2
Opis

U zatvoru Udbe, vojskovođa Slavko Kvaternik dovršava
pisanje svoje životne ispovijedi koju je započeo pisati
još 1942. u Slovačkoj, gdje ga je protjerao Ante Pavelić.
Bivši austrougarski časnik, suradnik maršala Svetozara
Borojevića, otkriva kako je u kaotičnim danima travnja
1941., procjenjujući težak položaj Hrvatske razapete
između Talijana i Nijemaca, na svoju ruku proglasio
Nezavisnu Državu Hrvatsku, nastojeći legitimističkim
potezom oslonjenim na Mačeka i HSS preduhitriti sve
njene protivnike, prije svih drugih Talijane. Pavelić
i njegova svita u Italiji neugodno su iznenađeni
Kvaternikovim potezom jer se kosi s tajnim dogovorima
vođe ustaša s Mussolinijem. Kvaternik opisuje
Poglavnika kao ključnog protagonista hrvatske tragedije,
precizno opisujući sve što se iz tjedna u tjedan događalo
u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, od Zagreba do Mostara,
od Kulen Vakufa do Varaždina. Kvaternik umire očajan –
njegov životni projekt raspao se pred njegovim očima,
sin Dido priklonio se njegovu neprijatelju Paveliću a
sud pred kojim se brani nije sklon podariti mu milosti.
Zadnje zapisane riječi čovjeka koji je proglasio N.D.H.
bile su – “smrt fašizmu – sloboda narodu”

Slavko Kvaternik
Dodatne informacije
Izdavač

Kategorija

Publicistika

O autoru
Slavko 'vitez' Kvaternik (Komorske Moravice,[1] 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, ustaški časnik[4], političar i državni dužnosnik. U Prvom svjetskom ratu je kao časnik služio vojsku Austro-Ugarske Monarhije. Po stvaranju Kraljevine SHS umirovljen je te se priključio Ustaškom pokretu. Po njemačkoj invaziji na Jugoslaviju 10. travnja 1941. godine je proglasio u Zagrebu Nezavisnu Državu Hrvatsku u kojoj je obnašao neke od najviših vojnih i političkih dužnosti. Nakon umirovljenja 1942. se povukao u Austriju te je po završetku Drugog svjetskog rata izručen vlastima komunističke Jugoslavije koje su ga 1947. godine osudile na smrt.