Ekspanzionističke težnje Vilima II., koji je 1888. zasjeo na njemačko carsko prijestolje, zaoštrio je odnose među velikim
europskim silama, a posebice s Velikom Britanijom, koju je Njemačka namjeravala skinuti s položaja vodeće svjetske
sile. Atentat na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda u srpnju 1914. pokrenuo je Prvi svjetski rat, koji će potrajati do
studenoga 1918. Tri se godine bojišnice praktički nisu pomicale, sve dok ulazak Sjedinjenih Američkih Država u rat 1917.
ratnu sreću nije okrenuo u korist saveznika. Nakon rata Sjedinjene Američke Države postale su vodeća svjetska sila, a
velika je ratna odšteta koju su Nijemci trebali platiti prema Versajskom ugovoru potaknula osvetnički duh među njemačkim
stanovništvom.