O kratkotrajnosti ljudskog života

9,95

Pisma majci i prijateljima.

Na zalihi

SKU: PLT225 Kategorije: , Oznaka:
Prevoditelj: Dragana Jagušić
Broj stranica: 165
Godina izdanja: 2021.
Uvez: meki
Format knjige: 110 x 170
ISBN: 978-953-257-481-4
Opis

Ali vrijeme ne može naštetiti djelima koja je filozofija učinila svetima: nijedno razdoblje ne može ih izbrisati niti umanjiti.
Citat iz Senekina eseja „O kratkotrajnosti ljudskog života“ po kojem ova knjižica nosi naslov odnosi se i na ostavštinu ovog stoičkog velikana. Njegova promišljanja i načela univerzalna su i zanimljiva i danas – bilo da je riječ o kvalitetnijem provođenju dragocjenog vremena, redefiniranju značenja dokolice ili oštroj kritici nepotrebne rasipnosti u korist odgovornijeg i jednostavnijeg načina bivanja. U stalnoj utrci za stjecanjem ili održavanjem materijalnih dobara koja su se nametnula kao najviša vrijednost suvremenog društva, ova tri eseja pozivaju čitatelja na predah i propitivanje sebe kako bi postigli ravnotežu u životu.

Lucije Anej Seneka
Dodatne informacije
Izdavač

Kategorija

Publicistika

O autoru
Lucije Anej Seneka (1 ili 4. g. pr. Kr. - 65. g. po. Kr.) bio je jedan od najutjecajnijih rimskih stoičkih filozofa. U mladosti Seneka stječe obrazovanje iz književnosti, retorike i filozofije tipično za Rimljane iz viših društvenih slojeva. Poznato je da je imao velik interes za pisanje i filozofiju, a na njega su najviše utjecali Atal, Sotion i Papirije Fabijan. Senekina rana politička karijera započinje u Senatu, gdje se ističe retoričkim umijećem. Za vrijeme vladavine cara Klaudija, biva prognan na Korziku, ovog puta zbog optužbe za preljub. U periodu izgnanstva od 41. do 49. godine nastaju Senekina značajna djela, „Utjeha Helviji“ i „Utjeha Polibiju“. Nedugo nakon povratka s Korzike Senekina politička karijera ponovno kreće uzlaznom putanjom i postaje Neronov savjetnik u upravljanju carstvom. Međutim, Senekin znatan utjecaj na Nerona s vremenom slabi, što kulminira carevom naredbom Senekina pogubljenja 65. godine. Neki povijesni izvori navode da je razlog bila Senekina umiješanost u urotu protiv Nerona, dok Senekina verzija upućuje na političku nevinost. Nakon Neronove optužbe, Seneka si je sam oduzeo život. Najprije si je prerezao vene, zatim popio otrov i naposljetku legao u toplu kupku da bi na taj način ubrzao smrt.